(Sarajevo,  13. mart 2020. godine) – Jednodnevna radionica na temu „Rješavanje predmeta ratnih zločina“ održana 10.3. u Trebinju. Radionicu je organizovalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) u okviru projekta „Izgradnja efikasnog pravosuđa u službi građana“ kojeg finansira Evropska unija iz programa pretpristupne pomoći Evropske unije IPA 2017.

Učesnici radionice, sudije i tužioci koji rade na rješavanju predmeta ratnih zločina, su diskutirali o podnošenju imovinsko-pravnih zahtjeva u predmetima ratnih zločina, korištenja dokaza pribavljenih od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)  u postupku pred sudovima u BiH te načinu podnošenja zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć u predmetima ratnih zločina.

Radionicom je moderirao Dragomir Vukoje, sudija suda BiH i član VSTV-a BiH, dok su izlagači stručnih tema bili Milanko Kajganić, tužilac Tužilaštva BiH, Minka Kreho, sudija Suda BiH i Nikola Sladoje, pomoćnik ministra u okviru Sektora na međunarodnu pravnu pomoć Ministarstva pravde BiH.

Dragomir Vukoje, član VSTV-a BiH, je u uvodnom govoru naglasio bitnost rješavanja neriješenih predmeta ratnih zločina u što kraćem vremenskom periodu, obzirom da je to pitanje od velikog značaja za pridruživanje BiH evropskim integracijama.

Pored sudije Vukoje, u uvodnom obraćanju prisutnima se obratio i Drino Galičić, predstavnik Delegacije EU u BiH koji je istaknuo značaj preporuka obuhvaćenih u Mišljenju/Analitičkom izvještaju Evropske komisije o pristupanju BiH evropskim integracijama i Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini iz 2019. godine, a koje se odnose na rješavanje neriješenih predmeta ratnih zločina u sudovima i tužilaštvima u BiH. U svom obraćanju je posebno skrenuo pažnju tužilaštvima da je veoma bitna njihova proaktivna uloga u procesuiranju predmeta ove vrste te da se broj podignutih optužnica pred sudovima mora povećati kako bi se predmeti ratnih zločina što prije i završavali. Istovremeno, tužilaštva su dužna paziti i na kvalitet dokaza koji znatno utiču i na kvalitet optužnica. Pored toga, naveo je i preporuku iz Analitičkog izvještaja koja poziva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da u što skorije vrijeme usvoji revidiranu Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Na radionici su usvojeni sljedeći zaključci:

1 . Pozdravlja se i ohrabruje proaktivno korišćenje instituta imovinsko-pravnog zahtjeva u krivičnom postupku u predmetima ratnih zločina od strane tužilaštava, jer to doprinosi efikasnosti i ekonomičnosti krivičnog postupka te, samim tim, i vraćanju povjerenja građana u pravosuđe. Međutim, kako bi se učvrstila garancija da će odluke sudova o dosuđivanju imovinsko-pravnog zahtjeva biti izvršive, pozivaju se nadležni organi Bosne i Hercegovine da ispune ugovorene međunarodne obaveze koje proizilaze iz Istanbulske konvencije koju je BiH ratifikovala i otpočnu aktivnosti na uspostavljanju fondova za obeštećenje žrtava ratnih zločina, a posebno žena žrtava nasilja. Ispunjenjem te obaveze Bosna i Hercegovina će biti u stanju potvrditi da se ozbiljno priprema za otvaranje pregovora u poglavlju o pravosuđu sa Evropskom unijom.

2. Imajući u vidu potrebu zadovoljenja principa pravde, još u toku krivičnog postupka, a s ciljem dostizanja punog standarda pravne sigurnosti, poziva se Sud BiH da donese orijentacione smjernice za utvrđivanje iznosa nematerijalne štete, prevashodno za postupke u predmetima ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida prilikom donošenja odluke o imovinsko pravnom zahtjevu.

3. Radi efikasnijeg vođenja krivičnog postupka u predmetima ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida potrebno je, kako pred organima pravosuđa na nivou BiH tako i na entitetskim sudovima i tužilaštvima, koristiti utvrđene činjenice iz presuda MKSJ-a. Ovo je naročito važno zbog primjene načela ekonomičnosti i efikasnosti, interesa svjedoka uz obaveznu ocjenu svih dokaza, a uz primjenu pravila jednakosti stranaka u postupku i poštivanje općih načela Evropske konvencije o ljudskim pravima o pravu na fer i pravično suđenje.

4. Potrebno je u svim predmetima ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida voditi računa o tome da li su svjedoci svjedočili pred MKSJ i da li su imali određene mjere zaštite. Ukoliko jesu, neophodno je strogo poštivanje mjera zaštite utvrđenih od strane Haškog tribunala.

5. Prilikom pokretanja procedure u podnošenju zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć, neophodno je da sudovi i tužilaštva poštivaju sljedeće bitne elemente:

• konsultirati relevantnu konvenciju ili bilateralni ugovor, uz navođenje relevantnog pravnog osnova posebno u pogledu zamolnice, jezika zamolnice i načina komuniciranja;
• utvrditi prioritet primjene konvencije nad bilateralnim ugovorom ili obrnuto, izuzev postupka ekstradicije pri čemu se prioritetno primjenjuje konvencija;
• voditi računa o postojanju reciprociteta kako u nedostatku ugovora tako i kod postojanja ugovora u vezi sa blagovremenim postupanjem;
• zahtjev je potrebno uputiti Sektoru za međunarodnu pravnu pomoć Ministarstva pravde BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno i u tim slučajevima se kopija uvijek dostavlja Ministarstvu pravde BiH. 

Za više informacija molimo da se obratite Kabinetu Predsjedništva VSTV-a BiH na telefon 033 707 570.

                                                                                                                                                -KRAJ-